U Srbiji su te vakcine registrovane za upotrebu kod žena starosne dobi od devet do 26 godina. S obzirom na to da se HPV prenosi seksualnim putem, vakcinaciju bi trebalo obaviti pre nego što osoba postane seksualno aktivna, mada može i nakon toga, tzv. catch-up vakcinisanje. Seksualno aktivne ženske osobe koje nisu bile inficirane nijednim tipom humanog papiloma virusa trebalo bi da imaju maksimalnu korist od vakcinacije, za razliku od žena već inficiranih nekim od tipova iz vakcine. Treba imati na umu i to da vakcinisane žene mogu biti inficirane kancerogenim tipovima HPV-a protiv kojih vakcine ne pružaju zaštitu. Zato treba nastaviti i skrining, a zdravstveni radnici koji primenjuju vakcinu moraju da objasne ženama koliko je skrining važan. U GAK-u Narodni front vakcinacija je za sada sporadična i obično se obavlja na zahtev pacijentkinja koje su imale problema s premalignim i malignim promenama na grliću materice, a danas imaju ćerke u pubertetu.
– Dok god je žena seksualno aktivna, podložna je novim kontaktima s humanim papiloma virusom. Njen organizam će možda dvadeset puta eliminisati HPV, ali dvadeset i prvi put neće. Meni je, kao ginekologu, važna zaštita koju vakcina pruža od HPV 18. Rutinski skrining je nezamenljiv, ali smo u dijagnostičkom smislu najmanje efikasni prilikom skrininga karcinoma koji nastaje u endocervikalnom kanalu, to jest u delu grlića koji se ne može videti prilikom kolposkopskog pregleda. Isto tako, uzimanje uzoraka iz samog kanala grlića može da bude neadekvatno jer nekada endocervikalne četkice ne mogu da dosegnu dovoljno duboko i da blagovremeno dobijemo informacije da se u kanalu dešavaju promene. Srećom, adenokarcinom grlića znatno je ređi – kaže dr Mitrović-Jovanović.
Skrining predstavlja glavno sredstvo za otkrivanje promena na grliću materice, a vakcinacija dopunu tom programu. Njena uloga jeste da spreči infekciju virusima koji dovode do tih promena. U razvijenim zemljama, dobro organizovani skrining programi čiji je cilj otkrivanje i lečenje ranih stadijuma sprečavaju i do osamdeset odsto slučajeva raka grlića materice. Da bi smanjile broj intervencija, počele su da utiču na smanjenje uzroka i tu je uloga vakcine vidljiva.
Kombinacijom te dve metode prevencije, mogućnost nastanka raka grlića materice smanjuje se za 94 odsto.
Ipak, ima i mnogo stručnjaka koji smatraju da je vakcina opasna i da nije dovoljno dugo u upotrebi. U SAD-u su prijavljeni slučajevi ozbiljnih neželjenih dejstava nakon vakcinacije koji su možda i opasniji od samog raka grlića materice jer se on može lečiti pod uslovom da žena redovno radi Papanikolau test i dijagnoza se postavi u ranoj fazi.
– Zemlje koje imaju organizovane skrining programe dale su preporuku za ovu vakcinu. To me je zainteresovalo jer mi medicinu učimo po stranim preporukama, pa ne vidim zašto ne bismo primili i ovu. Skriningom pokrivate razliku, otkrivate bolest u početnom stadijumu, a vakcinom, uz skrining, bolest možete iskoreniti. Komplikacije i neželjeni efekti od vakcine su minimalni. Ne smemo zaboraviti da ništa nije bezbedno, ali medicina ne može da se bazira na sporadičnim slučajevima već treba da pomogne većini – smatra dr Mitrović-Jovanović.
Cena ovih vakcina kreće se između 200 i 250 evra. Ipak, iskustvo dr Mitrović govori da novac nije presudan.
Evropska iskustva
U Evropi je 2006. godine počeo projekat The Vaccine European New Integrated Collaboration Effort (VENICE) radi prikupljanja detaljnih informacija o HPV vakcini i njenom mogućem uvođenju u program imunizacije u zemlje Evropske unije. U projektu je učestvovalo 28 zemalja, a 12 je dalo preporuke. Austrija, Nemačka, Francuska, Italija i Velika Britanija uvele su vakcinaciju HPV vakcinom u svoje nacionalne programe imunizacije devojčica, s tim što se u Austriji obavlja i vakcinacija dečaka.
U Nemačkoj, Italiji i Velikoj Britaniji vakcinacija je besplatna, dok u Francuskoj zdravstveni fond snosi 65 odsto troškova, a ostalih 35 pacijent ili njegovo privatno osiguranje. Bugarska i Slovenija preporučile su uvođenje HPV vakcinacije, a Belgija, Grčka, Luksemburg, Portugal i Španija već su ih uveli.
Podaci su preuzeti s u.www.eurosurveillance.org. |