Uviđajući važnost pravilne prehrane, hrvatski vrtići i škole počeli s prehrambenim reformama.
Svetska zdravstvena organizacija debljinu je ocenila kao globalnu epidemiju, a indikativno je da se povećava broj debele dece.
Pre nekoliko je godina verovatno najpoznatiji kuvar modernog doba, Jamie Oliver, tadašnjem britanskom premijeru Tonyju Blairu uručio peticiju za bolju ishranu školaraca koju je potpisalo više od četvrt miliona britanskih roditelja. Peticiju je pokrenulo Britansko medicinsko udruženje, a rezultirala je povećanjem finansijskih sredstava za ishranu školaraca.
U saradnji s nutricionistima izrađeni su novi školski jelovnici, pokrenuta inicijativa za zabranu reklamiranja nezdrave hrane i tako dugoročno učinjeno mnogo na poboljšanju prehrambenih navika britanskih školaraca. Kako je Svetska zdravstvena organizacija gojaznost ocenila kao globalnu epidemiju, naročito je indikativan podatak da se povećava broj gojazne dece i adolescenata. Slične su akcije počele u Americi i ostatku Europe gde je pokrenuto niz inicijativa kako bi se izradili preventivni programi, poboljšali zakoni o dječjoj hrani i uticalo na razvoj svesti o važnosti ishrane u predškolskim i školskim institucijama u najranijem dobu, ali i na menjanje prehrambenih navika na novu porodice. |
 Pravilno uhranjena deca
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za razdoblje od 2000. do 2005., pravilno je uhranjeno u prosjeku 66,8 posto dece školskog uzrasta. Povećanu telesnu masu ima 11,9 posto dece, a gojazno je nešto manje od sedam posto pregledanih. Ti podaci pokazuju da je situacija u Hrvatskoj bolja nego u Americi, no kako se udeo gojazne dece ipak povećava, jasno je da se takav rast mora sprečiti.
Prošle je godine Ministarstvo zdravlja objavilo izmene i dopune Programa zdravstvene zaštite dece, higijene i pravilne ishrane dece u dečjim vrtićima.
Dakle, što je novo na hrvatskim predškolskim i školskim jelovnicima? Prvo, obogaćeni su namirnicama koje osiguravaju energetsku i kalorijsku potrebu. Jelovnici su kreirani na osnovu unapred definisanih preporučenih energetskih i nutritivnih vrednosti prema starosnim grupama. Nove smernice, kazala nam je nutricionistkinja Darija Vranešić Bender, uključuju preporuke o udelu zasićenih masti, jednostavnih šećera i prehrambenih vlakana u prehrani dojenčadi i dece.
- Preporuke su definisane za tri dobne grupe: 6-12 meseci, 1-3 godine i 4-6 godina, a pritom su poštivane i preporuke o učestalosti konzumiranja pojedinih namirnica, zdravstvena ispravnost i sezonske varijacije.
Osim toga, u nekim osnovnim školama već su uklonjeni aparati sa slatkišima i gaziranim pićima, postavljeni su novi s vodom i mlečnim proizvodima, a prema preporuci, za svako je dete osigurana dnevna čaša mleka. Kako se provode nove mere u vrtićima i osnovnim školama i kako deca prihvataju nove zdrave obroke, koji su za većinu njih potpuna novost, saznali smo nasumičnom anketom po hrvatskim vaspitno-obrazovnim ustanovama.
Novi se nacrt uglavnom provodi a intenzivno se radi na onom najvažnijem: stvaranju zdravih prehrambenih navika kod dece. Neki su vrtići preduhitrili pravilnik, pa već duži niz godina samoinicijativno kreiraju zdrave dečje menije. Naš je jelovnik prilagođen i mediteranskom podneblju, pa je na dečjem meniju dvaput nedeljno riba, a nastojimo da deca jedu što više povrća. Zadovoljni smo rezultatima, no ishrana dece dugotrajan je proces koji zahteva puno truda i upornosti. Naravno da sva deca ispočetka nisu jednako prihvatala svoje obroke, ali s vremenom smo ipak postigli da njihova ishrana bude ujednačena.
Učestvovanje roditelja
Korak dalje napravili su u splitskom dječjem vrtiću ‘Cvit Mediterana’, gdje su kreirali niz projekata pod nazivom ‘Zdravija hrana’ kojim su napravili celovitu akciju usmerenu ka razvoju prehrambenih navika dece, a to je, značilo uključivanje dece u proces prehrane, uz aktivno učestvovanje roditelja.
Na nivou Hrvatske trebaju postojati razlike u jelovnicima škola i vrtića - deca u Splitu, gde mediteransko podneblje traži i mediteransku ishranu, ne mogu jesti jednaku hranu kao na primer deca u Zagrebu ili Osijeku.
U tim projektima naša deca aktivno učestvuju. Posetili smo voćnjake s jabukama, posmatrali kako se jabuke sade, deca su ih brala, a po povratku u vrtić, učili smo ih šta se sve od jabuka može i pripremiti, pa smo zajedno s decom pravili kompote, savijače i pite. Nedavno smo kupili i nove peći kako bismo potrebe mališana za ugljenim hidratima zadovoljili našim domaćim kolačima i kako bi oni, a to je vrlo važno, i sami učestvovali u pripremi hrane i na kraju pojeli svoje obroke.
Smisao svega, naime, nije da deci samo ponudite zdrave obroke, nego da djeca te obroke i pojedu. Tako pristupamo svim voćkama, ali i hrani općenito. Što se tiče jelovnika, za doručak smo uveli sveži sir, naše je povrće pripremljeno na maslinovom ulju, a meni je koncipiran i osmišljen prema preporukama nutricionista.
Početkom ove školske godine uveli smo promene u prehrani. U početku je bilo malo otpora, a najmanje je problema bilo s onom decom koja su već u vrtiću stekla takve prehrambene navike. |
Agresivnost zbog nezdrave hrane
Deca su otišla u krajnost što se tiče prehrane - na jelovniku prevladava nezdrava hrana koja, osim brojnih štetnih efekata, potiče agresivno ponašanje. Odmah smo se uključili u program novog jelovnika, s ciljem da vidimo možemo li tu postići neke pomake i kako će deca reagirati na namaze od tunjevine, sira i piletine, na žitarice i kaše.
Povratna informacija je jako dobra - deca su se uglavnom prilagodila. Budući da ne mogu svi voleti sve, najmanju popularnost trenutno imaju kaša od zobenih pahuljica i pirinač na mleku. No, dežurni nastavnici ih motiviraju da više pojedu, a uveli smo i podsticajne mere poput pluseva za pojedine predmete. Mislim da je stoga nužna i podrška roditelja: trebaju ih naučiti da doručkuju. Škola koja je vjerojatno najmanje izmjena donela u svoj program prehrane jest Waldorfska škola u Zagrebu.
Trebamo biti svesni da dete ne može jesti istu hranu kao i odrastao čovjek, jer je još u razvoju i treba se više paziti ne njegovu prehranu u kojoj mora biti mahunarki, povrća, žitarica, integralnog hleba, pirinča, testenine. To je upravo smisao zdrave hrane.
|